UNESCO je pokrenuo Program Pamćenje svijeta (Memory of the World Programme) 1992. godine pozivajući na očuvanje vrijednih arhivskih fondova i bibliotečkih zbirki širom svijeta i osiguravanje njihove široke distribucije. Podsticaj je nastao iz rastuće svijesti o veoma lošem stanju očuvanja i pristupa dokumentarnoj baštini u različitim dijelovima svijeta. Ratovi i društveni preokreti, kao i ozbiljan nedostatak resursa, pogoršali su probleme koji su postojali vijekovima. Značajne zbirke širom svijeta pretrpjele su različite sudbine zbog pljački i rasturanja, ilegalne trgovine, uništenja, neadekvatnog smještaja i finansiranja.
Dokumentarna baština je naslijeđe čovječanstva, kroz koje se možemo osvrnuti u prošlost, obogatiti naše sadašnje živote i gledati u budućnost sa smjelošću koju stvaraju trajna sjećanja.
Vizija Programa Pamćenje svijeta je da svjetska dokumentarna baština pripada svima, treba da bude u potpunosti zaštićena za sve te da, uz dužno uvažavanje kulturnih običaja i praksi, bude trajno dostupna svima bez prepreka.
UNESCO-va Preporuka iz 2015. godine o očuvanju i pristupu dokumentarnoj baštini, uključujući i onu u digitalnom obliku, glavni je normativni instrument kojim se vode aktivnosti Programa.
Registar Pamćenje svijeta (Memory of the World Register) je uspostavljen 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja i univerzalne vrijednosti.
Odlukom generalne direktorice UNESCO-a, a na preporuku Međunarodne savjetodavne komisije, u Registar Pamćenje svijeta su 2017. godine upisana dva dobra iz Bosne i Hercegovine:
- Sarajevska hagada; i
- Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.