UNESCO smatra da su kulturna raznolikost i interkulturalni dijalog najučinkovitija sredstva za postizanje blagostanja i mira u okviru izazova koje nam donosi globalizacija. Organizacija je posvećena zaštiti i promociji svjetske materijalne i nematerijalne kulturne baštine kako bi to blago bilo očuvano za buduće generacije u kontekstu održivog razvoja.

Provođenje aktivnosti sektora kulture u okviru konteksta UNESCO-vog strateškog planiranja kao i upravljanje koje se temelji na rezultatima grupirani su u pet glavnih linija akcije:

  • Zaštita i konzervacija nepokretne kulturne i prirodne baštine kroz učinkovitu provedbu Konvencije o svjetskoj baštini,
  • Očuvanje živog naslijeđa, posebno kroz promociju i provedbu Konvencije iz 2003. godine,
  • Jačanje zaštite i borba protiv nezakonitog uvoza i izvoza kulturnih dobara kroz provedbu Konvencija iz 1970. i 2011. godine,
  • Zaštita i promocija raznolikosti kulturnih izraza kroz provedbu Konvencije iz 2005. godine i razvoj kulturnih i kreativnih industrija,
  • Integracija interkulturalnog dijaloga i kulturne raznolikosti u nacionalne politike.

Pravni instrumenti omogućuju učinkovitiju zaštitu svih vidova kulture. UNESCO je u proteklom razdoblju izradio sedam važnih konvencija iz područja kulture koje pružaju učinkovit međunarodni okvir zaštite i uvođenja standarda radi promocije i zaštite različitih oblika kulture. Bosna i Hercegovina je ratificirala sve navedene konvencije, kako slijedi:

  • Konvencija o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza (2005)
  • Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003)
  • Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine (2001)
  • Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972) o Svjetska (univerzalna) konvencija o autorskim pravima (1952, 1971)
  • Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedopuštenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara (1970)
  • Konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba – Haška konvencija, I protokol (1954) i II protokol (1999)

Programska oblast kulture, preko UNESCO Sektora za kulturu realizira aktivnosti u okviru sljedećih tema:

  • Kulturna raznolikost: Zaštita različitih aspekata kulturne raznolikosti predstavlja izazov za društvo. Ovom dimenzijom kulturne raznolikosti se bavi UNESCO Konvencija za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izraza iz 2005. godine.
  • Kultura i razvoj: Postavljanje kulture u središte razvojnih politika je ključna investicija za budućnost i preduvjet da se u procesu globalizacije vodi računa o principima kulturne raznolikosti. Misija UNESCO-a je da države članice stalno podsjeća na ovu važnu temu.
  • Svjetska kulturna i prirodna baština: Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine do današnjeg dana na Listu svjetske baštine je upisano 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). U skladu s ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine s izuzetnom univerzalnom vrijednošću. Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara. Osim toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom razdoblju, nalazi se još devet dobara iz BiH.
  • Nematerijalna kulturna baština: zaštita nematerijalne kulturne baštine provodi se pod okriljem Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baština je definirana kao: prakse, prijedlozi, izrazi, vještine kao i svi povezani instrumenti, objekti, umjetnički proizvodi i kulturni prostori koje zajednice, grupe a u nekim slučajevima i pojedinci priznaju kao dio svog kulturnog naslijeđa. Kao takva, ispoljava se u sljedećim domenima:
    • a) usmene tradicije i izražavanja
    • b) umjetnost izvođenja
    • c) društvene prakse, rituali i svečani događaji
    • d) znanje i prakse vezane za univerzum
    • e) tradicionalni zanati.

    U svrhu zaštite ove vrste kulturne baštine, uspostavljena je Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao i Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

  • Podvodna kulturna baština: označava svaki trag ljudskog postojanja kulturnog, povijesnog ili arheološkog karaktera koji se nalazi ili se nalazio pod vodom. Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine bavi se očuvanjem i zaštitom ove vrste kulturne baštine čovječanstva.
  • Pokretna kulturna baština i muzeji: Muzeji omogućuju integrativni pristup kulturnoj baštini i predstavljaju kontinuitet veza između stvaranja i naslijeđa. UNESCO strategija u ovoj oblasti je fokusirana na pomoć muzejima i muzejskom osoblju u najnerazvijenijim zemljama svijeta, posebno u Africi, kao i zemljama ugroženim sukobima ili prirodnim katastrofama u cilju očuvanja muzejskih postavki i pružanjem obuke o najnovijim profesionalnim standardima zaštite. Za ovu oblast su posebno značajne Haška konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara.
  • Kreativnost: Poticanjem raznolikosti i suvremenog stvaralaštva, UNESCO nastoji osigurati jednak pristup razvojnim mogućnostima koje pružaju kreativne industrije jačanjem lokalnih tržišta i omogućavanjem pristupa međunarodnim tržištima, posebno u okviru procesa suradnje Sjever-Jug i Jug-Jug. U području kulturnih industrija u koje spadaju zanatstvo, dizajn, izdavaštvo, filmska i glazbena industrija pruža se stručna podrška kroz suradnju između javnog i privatnog sektora.
  • Dijalog: Kulturni dijalog u kontekstu procesa globalizacije i trenutne političke klime u svijetu dobio je novu dimenziju. Jedna od osnovnih misija UNESCO-a je da osigura slobodu izražavanja svih kultura svijeta. U tom kontekstu provode se brojne aktivnosti na iniciranju interkulturalnog dijaloga, te je npr. 2010. godina proglašena godinom približavanja kultura, u okviru koje je UNESCO kao vodeća agencija u okviru UNESCO sustava proveo brojne aktivnosti.

Baze podataka koje se vode u okviru UNESCO sektora za kulturu su:

Misija i aktivnosti UNESCO-a u području kulture promoviraju se putem mreže UNESCO Ambasadora dobre volje.

Kompletnu listu možete pogledati na ovom linku .

U području kulture UNESCO dodjeljuje i sljedeće nagrade: Design 21 – Međunarodno natjecanje za mlade dizajnere, međunarodnu nagradu Melina Merkuri za očuvanje i upravljanje kulturnim pejzažima i UNESCO Sharjah nagradu za arapsku kulturu.

UNESCO Institute for Statistics (UIS) – Culture Data Browser

Interaktivni preglednik koji vam omogućuje filtriranje, vizualizaciju i preuzimanje podataka o kulturi (više od 6 455 podataka i 31 indikator — ažurirano 23. veljače 2025.). Link za pregled UIS Data Browser .