36 C/Rezolucija 108 UNESCO-a
Nove Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama
Generalna konferencija,
Uvažavajući sve veći broj nevladinih aktera uključenih na svim razinama i u svim područjima u formuliranju i provedbi programa UNESCO-a, čime potvrđuju svoju stratešku ulogu,
Nadalje uvažavajući potrebu da se UNESCO otvoriti što većem broju raznovrsnih partnera koji shvataju realnosti na terenu i pojedincima, u svakoj regiji svijeta, naročito u onima koje imaju najveće potrebe,
Uzimajući u obzir konstantne napore Organizacije u proteklim godinama, kako na razini Tajništva tako i na razini upravnih tijela, da diverzificira, revitalizira i ojača svoju suradnju sa nevladinim organizacijama, te da na najbolji način uzme njihove vještine, efikasnost i potencijal u obzir,
Također uzimajući u obzir smjernice koje je UNESCO dao takvoj suradnji u 34 C/ Rezoluciji 59 na osnovu šestogodišnjeg izvješća Izvršnog odbora Generalnoj konferenciji o doprinosu koji su nevladine organizacije (NVO) (2001-2006) dale aktivnostima UNESCO-a,
Uzimajući dalje u obzir strateške orijentacije neovisne eksterne evaluacije UNESCO-a (185 EX/18 i Add.) i odluke koju je Izvršni odbor usvojio na svojoj 186. sjednici (186 EX/Odluka 17) u cilju praćenja preporuka evaluacije,
Imajući u vidu potrebu za izradom novog, pojednostavljenog statutarnog okvira za partnerstvo, koji bolje odgovara najnovijim dešavanjima i načinu na koji multilateralne institucije surađuju sa civilnim društvom,
Uvidom u preporuku koju je Izvršni odbor donio na svojoj 187. sjednici, Usvaja nove Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama, čiji tekst je ovdje priložen; nove Direktive zamjenjuju Direktive koje je Konferencija usvojila u okviru 28 C/Rezolucije 13.42.
ANEKS
Direktive koje se tiču UNESCO-ovog partnerstva sa nevladinim organizacijama
Preambula
1. Kod primjene odredbi članka XI svog Ustava, UNESCO je tijekom godina izgradio vrijednu mrežu suradnje u područjima iz svoje nadležnosti sa nevladinim organizacijama (NVO) koje predstavljaju građansko društvo. Ovo partnerstvo svjedoči o važnosti rada tih organizacija uz aktivnosti pod pokroviteljstvom vlade u međunarodnoj suradnji u službi naroda za razvoj, jednakost, međunarodno razumijevanje i mir.
2. Nevladine organizacije su sada uključene u sva područja iz nadležnosti UNESCO-a. Ove direktive pružaju okvir unutar kojeg se partnerstva, koja UNESCO želi održavati sa takvim organizacijama, mogu razvijati pod najpovoljnijim uvjetima. Direktive su osmišljene tako da od nevladinih organizacija naprave službene partnere za razvoj i provedbu programa UNESCO-a. Cilj je da se razvije istinska partnerska kultura koja omogućava UNESCO-u da ozakoni svoje djelovanje, postigne svoje ciljeve i učini ih vidljivijim. Budući da UNESCO nije financijska institucija, ovo partnerstvo će u suštini biti intelektualne prirode.
3. Sljedeće odredbe su osmišljene postaviti temelje za uzajamno partnerstvo između UNESCO-a i nadležnih nevladinih organizacija koje predstavljaju građansko društvo za izradu i provedbu njegovog programa, i na taj način povećaju međunarodnu suradnju u području obrazovanja, nauke, kulture, komunikacije i informiranja. Osim toga, one trebaju promovirati pojavu novih organizacija koje predstavljaju građansko društvo u onim regijama svijeta gdje su takve organizacije, zbog povijesnih, kulturnih ili geografskih razloga, izolirane ili slabe, i pomoći njihovo uključenje u partnerstvo.
I. Opća načela
1. Definicija
UNESCO može uspostavljati službena partnerstva sa međunarodnim, regionalnim, nacionalnim ili lokalnim nevladinim organizacijama (NVO). Svaka organizacija se može kvalificirati kao nevladina organizacija koja može postati partner UNESCO-a pod uvjetom da nije osnovana međuvladinim sporazumom, odnosno da je vlada nije osnovala i da su njena namjena, funkcija, struktura i rad nevladini, demokratski i neprofitni po karakteru. Međunarodna ili regionalna NVO mora formirati, kroz svoje redovito aktivno članstvo (sastoji se od ustanova i/ili pojedinaca), zajednicu povezanu željom za ostvarivanje, u značajnom broju zemalja ili regija, ciljeva zbog kojih je osnovana.
2. Kategorije partnerstva
Dvije kategorije partnerstva se mogu uspostaviti sa nevladinim organizacijama shodno strukturi i ciljevima takvih organizacija, prirodi njihove suradnje sa UNESCO-om i razmjeri doprinosa koji mu mogu dati. Jedna je usmjerena na postizanje fleksibilnog i dinamičnog partnerstva pri definiranju i provođenju programa UNESCO-a (konsultativni status), a druga uključuje blisku i trajnu suradnju pri definiranju i provođenju programa Organizacije (status suradnika).
3. Zajednički suštinski uvjeti
3.1 Nevladina organizacija mora ispunjavati sljedeće uvjete:
(a) uključena je u aktivnosti u jednoj ili više specifičnih područja iz nadležnosti UNESCO-a, i u mogućnosti je i spremna je da da djelotvoran doprinos formuliranju ciljeva UNESCO-a i/ili provedbi njegovih programa, u skladu sa načelima proglašenim u Ustavu UNESCO-a;
(b) djelotvorno je uključena u aktivnosti u duhu suradnje, tolerancije i solidarnosti, u interesu čovječanstva i uz poštivanje kulturnih identiteta;
(c) ima priznat pravni status;
(d) ima utvrđeno sjedište i njom se upravlja demokratski usvojenim statutom koji propisuje, posebno, da njenu opću politiku utvrđuje konferencija, skupština ili drugo predstavničko tijelo koje demokratski funkcionira; ti statuti također predviđaju da ima stalno, predstavničko upravno tijelo koje se redovno obnavlja, predstavnike koje propisno bira glavno tijelo organizacije, i osnovna sredstva koja proizlaze uglavnom iz doprinosa članova, njenih aktivnosti i poklona ili zaostavština, koji joj omogućavaju da funkcionira;
(e) postojala je i obavljala djelatnosti u trajanju od najmanje dvije godine u vrijeme kada traži uspostavu partnerstva.
3.2 Suradnja sa nacionalnim ili lokalnim nevladinim organizacijama se, osim toga, provodi u dogovoru sa Nacionalnim povjerenstvom za UNESCO dotične države članice i, po potrebi, u suradnji sa terenskim jedinicama UNESCO-a. Takve organizacije nemaju pravo na status suradnika.
II. Konzultativni status
1. Generalni direktor može, ako on/ona smatra da je to korisno za izradu i provedbu programa UNESCO-a, surađivati sa bilo kojom nevladinom organizacijom u kategoriji službenog partnerstva poznatog kao “konzultativni status” prema postupcima za prijem utvrđenim u odjeljku IV.
2. Ova kategorija partnerstva je osmišljena kako bi se omogućilo UNESCO-u da uspostavi i održava fleksibilna i dinamična partnerstva sa bilo kojom organizacijom građanskog društva koja je aktivna u područjima iz nadležnosti UNESCO-a na bilo kojoj razini, i da ima koristi od njene stručnosti, reprezentativnosti njene mreže za širenje informacija i, po potrebi, njenih operativnih kapaciteta na terenu. Osim toga, ova kategorija partnerstva treba da omogući pojavu organizacija koje predstavljaju građansko društvo, kao i njihovu interakciju na međunarodnoj razini, u onim dijelovima svijeta gdje su slabe ili izolirane.
III. Status suradnika
1. Izvršni odbor, na preporuku generalnog direktora, ukoliko on/ona smatra da će takva odluka biti korisna za postizanje ciljeva UNESCO-a, može priznati partnersku kategoriju poznatu kao “status suradnika” međunarodnoj ili regionalnoj nevladinoj organizaciji koja ispunjavaju uvjete definirane u odjeljcima I i II. Ovo partnerstvo se uspostavlja na obnovljivo razdoblje od osam godina.
2. Takve organizacije su također:
(a) pokazale kompetentnost u važnoj područja obrazovanja, prirodnih znanosti, društvenih i humanističkih znanosti, kulture, ili komunikacija i informiranja, i imaju evidenciju redovnih velikih doprinosa formuliranju ciljeva UNESCO-a i provedbi njegovih programa;
(b) održavale kontinuirano i efikasno partnerstvo (konsultativni status) najmanje dvije godine.
IV. Priznanje, izmjena, raskid i obustava partnerstava
1. Priznanje
A. Konzultativni status
1.1 Nevladine organizacije mogu dostaviti zahtjeve za partnerstvo (konsultativni status) u bilo koje vrijeme generalnom direktoru, zajedno sa sljedećim dokumentima koji se tiču NVO:
(a) statutima;
(b) instrumentom pravnog priznanja;
(c) popisom članova po zemljama i, po mogućnosti, po kategorijama, kako je predviđeno u statutima;
(d) izvještajem o posljednjim aktivnostima koji pokriva razdoblje od najmanje dvije godine, uključujući detaljano financijsko izvješće o prethodnoj financijskoj godini;
(e) kratak opis projekata za koje se organizacija nada da će provesti sa UNESCO-om, i kratak opis aktivnosti koje su već provedene u suradnji
sa UNESCO-om.
1.2 Generalni direktor odlučuje o uspostavi partnerstva između UNESCO-a i nevladinih organizacija (konsultativni status) i podnosi izvješće o tomu Izvršnom odboru jednom godišnje.
B. Status suradnika
1.3 Izvršni odbor odlučuje o prijemu NVO partnera u status suradnika UNESCO-a i o obnovi partnerstva, na preporuku generalnog direktora (vidi odjeljak III).
1.4 Svaka međunarodna ili regionalna partnerska organizacija sa konsultativnim statusom od najmanje dvije godine može podnijeti zahtjev za prijem u status suradnika, najkasnije do 30. studenog svake godine, kako bi Izvršni odbor donio odluku o prijemu na svojoj prvoj sjednici sljedeće godine. Zahtjev mora uključivati spisak pojedinačnih i/ili institucionalnih članova NVO, posljednje izvješće o aktivnostima, kao i sažetak suradnje sa UNESCO-om u prethodne dvije godine. Sažetak mora potvrditi redovitu, posebnu i produktivnu suradnju između UNESCO-a i NVO na temelju nekoliko zajedničkih projekata koji su pokazali važnost održavanja bliskog partnerstvo UNESCO-a sa NVO s ciljem provedbe njegovih programa. Zahtjevi koje je Izvršni odbor odbio ne mogu mu se ponovo dostaviti dok ne prođu najmanje četiri godine nakon njegove odluke.
1.5 Generalni direktor obavještava organizacije primljene u svaku partnersku kategoriju o odgovarajućim obvezama i prednostima.
2. Izmjena, raskid i obustava partnerstava
A. Izmjena partnerstava
2.1 Kada generalni direktor smatra da okolnosti čine nužnim izmjenu statusa organizacije iz kategorije suradnika u kategoriju konsultativni status, on/ona proslijeđuje taj slučaj Izvršnom odboru na odlučivanje. Prije nego što to učini, on/ona obavještava dotičnu organizaciju o razlozima za njegov/njen prijedlog i prosljeđuje sve primjedbe koje organizacija možda želi da da Izvršnom odboru prije donošenja konačne odluke.
B. Raskidanje partnerstava
2.2 Kada generalni direktor smatra da je potrebno okončati partnerstvo sa nevladinom organizacijom koja ima status suradnika, on/ona prosljeđuje slučaj Izvršnom odboru na odlučivanje. Prije nego što to učini, on/ona obavještava dotičnu organizaciju o razlozima za njegov/njen prijedlog i prosljeđuje sve primjedbe koje organizacija možda želi da da Izvršnom odboru prije donošenja konačne odluke.
2.3 Odluka da se raskine konsultativno partnerstvo ovisi o generalnom direktoru. On/ona obavještava Izvršni odbor.
2.4 Nepostojanje suradnje u razdoblju od četiri godine između UNESCO-a i partnerske organizacije rezultira automatskim raskidom službenog partnerstva prema ovim direktivama.
C. Obustava partnerstava
2.5 Generalni direktor može, kao privremena mjeru, ako to okolnosti zahtijevaju, obustaviti partnerstvo sa organizacijom, sve do trenutka kada Izvršni odbor bude u mogućnosti da donese odluku, po potrebi.
V. Obveze NVO partnera UNESCO-a
1. Opća načela
Partnerske organizacije UNESCO-a:
(a) redovito obavještavaju generalnog direktora o svojim aktivnostima, posebice onim koje se obavljaju u područjima iz nadležnosti UNESCO-a, promjenama koje su se desile u njihovim upravnim tijelima, te o pomoći koju pružaju za postizanje ciljeva UNESCO-a;
(b) upoznavaju svoje članove, svim sredstvima koja imaju na raspolaganju, sa onim programskim aktivnostima i rezultatima UNESCO-a koji ih vjerovatno zanimaju;
(c) pozivaju UNESCO da prisustvuje onim njihovih sastancima za čiji je dnevni red UNESCO zainteresiran;
(d) šalju predstavnike, na najvišoj razini što je više moguće, na Međunarodnu konferenciju nevladinih organizacija koja je predviđena u odjeljku XI.1 ispod;
(e) značajno doprinose pripremi periodičnih izvješća navedenih u odjeljku X, koje izrađuje generalni direktor i dostavlja Izvršnom odboru i Generalnoj konferenciji, o doprinosima koje nevladine organizacije daju aktivnostima UNESCO-a.
2. Status suradnika
Pored obveze sadržanih u odjeljku V.1 iznad, organizacije koje uživaju status suradnika pri UNESCO-u:
(a) blisko, redovito i učinkovito surađuju sa UNESCO-om tako što proširuju zajedničke aktivnosti u područjima iz nadležnosti UNESCO-a;
(b) održavaju, kroz svoje mreže i regionalne i/ili nacionalne predstavnike, učinkovitu koordinaciju sa terenskim jedinicama UNESCO-a i sa nacionalnim povjerenstvima za UNESCO u različitim zemljama.
VI. Prednosti koje se daju NVO partnerima UNESCO-a 1. Opća načela
(a) generalni direktor poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća razmjena informacija i dokumenata sa nevladinim organizacijama o pitanjima od zajedničkog interesa;
(b) one se što je moguće prisnije i redovnije povezuju sa raznim fazama planiranja (vidi odjeljak VII) i provedbe programa UNESCO-a u okviru njihovog posebnog područja;
(c) u skladu sa odredbama članka IV, stavak 14, Ustava, i odredbama Poslovnika Generalne konferencije, službeni NVO partneri UNESCO-a čiji je prijem u nadležnosti Izvršnog odbora mogu slati posmatrače na sjednice Generalne konferencije. Drugi službeni NVO partneri UNESCO-a mogu biti pozvani da pošalju posmatrače odlukom generalnog direktora koji djeluje u ime Generalne konferencije. Ovi posmatrači mogu davati izjave o pitanjima u okviru svojih nadležnosti u komisijama, odborima i pomoćnim tijelima Generalne konferencije, uz suglasnost predsjedatelja; oni se mogu obraćati na plenarnim sjednicama Generalne konferencije u vezi pojedinih pitanja koja imaju veliku važnost koja spadaju u njihovu nadležnost uz odobrenje Glavnog odbora Konferencije, u skladu sa odredbama Poslovnika Generalne konferencije;
(d) predsjedavajući Odbora za nevladine partnere Izvršnog odbora poziva ih sudjelovati na sjednicama Odbora;
(e) na odobrenje predsjedavajućeg Izvršnog odbora, koje je zatraženo u pisanom obliku, one mogu sudjelovati kao posmatrači u drugim tijelima Izvršnog odbora;
(f) one se pozivaju da šalju posmatrače na neke sastanke UNESCO-a ako su, po mišljenju generalnog direktora, u poziciji da daju značajan doprinos radu tih sastanaka; ako nisu u mogućnosti da budu zastupljene na tim sastancima, one mogu proslijediti svoje stavove u pisanom obliku;
(g) pozivaju se sudjelovati u različitim kolektivnim konsultacijama nevladinih organizacija o posebnim temama u organizaciji UNESCO-a koje se odnose na provedbu njegovog programa;
(h) imaju pristup nekim financijskim postupcima za suradnju koji su opisani u odjeljku VIII ovih direktiva;
(i) mogu, prema ovlaštenju svog upravljačkog tijela, dostaviti pismene izjave u bilo koje vrijeme generalnom direktoru o pitanjima u vezi programa UNESCO-a, koja su u okviru njihovih nadležnosti. Generalni direktor, ako on/ona smatra da je to potrebno, dostavlja suštinu ovih izjava Izvršnom odboru, ili, po potrebi, Generalnoj konferenciji;
(j) mogu također koristiti konferencijske sale UNESCO-a i infrastrukturu po najpovoljnim uvjetima.
2. Konzultativni status
Pored toga, memorandumi o suglasnosti za provedbu jednog ili više posebnih projekata mogu se zaključiti sa organizacijama koje imaju konsultativni status pri UNESCO-u.
3. Status suradnika
Osim toga, sljedeće pogodnosti se daju organizacijama koje uživaju status suradnika pri UNESCO-u:
(a) okvirni sporazumi za suradnju, koji se tiče opće suradnje i obnovljivi su na razdoblja od osam godina, mogu se zaključiti sa ovim organizacijama, uz utvrđivanje zajedničkih prioriteta ne koje se one i UNESCO obvezuju provesti zajedno tijekom tog razdoblja;
(b) koliko je to moguće, uredski prostor može biti osiguran po najpovoljnijim uvjetima za one organizacije sa kojima je posebice potrebno da Tajništvo bude u stalnom kontaktu radi provedbe programa UNESCO-a.
VII. Konzultacije o strategiji i programu UNESCO-a
Da bi se nevladine organizacije u potpunosti povezale sa izradom ciljeva, prioriteta i programa UNESCO-a i potakla neprekidna primarna suradnja, UNESCO nudi svojim NVO partnerima prema ovim Direktivama priliku da budu u potpunosti uključeni u ciklus njegovog programiranja na sljedeće načine:
(a) NVO partneri UNESCO-a prema ovim direktivama dobijaju upitnik u sklopu konzultacija za izradu Srednjoročne strategije UNESCO-a, i njegovog Nacrta programa i proračuna. Oni se na taj način pozivaju, na zahtjev generalnog direktora, da daju svoje stavove i sugestije i dostave preporuke u pisanom obliku o prioritetima i programu UNESCO-a. Ovi stavovi i sugestije se prosljeđuju Izvršnom odboru zajedno sa preliminarnim prijedlozima generalnog direktora;
(b) Tajništvo u sjedištu UNESCO-a organizuje informativni sastanak s ciljem davanja smjernica nevladinim organizacijama o ovom postupku. Ukoliko je to moguće, ovaj sastanak se prijenosi uživo na internetu, čime se omogućava nevladinim organizacijama koje nisu u mogućnosti nazočiti da dostave pitanja govornicima elektronskim putem;
(c) Međunarodna konferencije nevladinih organizacija u partnerstvu sa UNESCO-om (vidi odjeljak XI) se potom poziva da kolektivno proslijedi generalnom direktoru stavove i sugestije nevladinih organizacija o Nacrtu programa i proračunu, uključujući i smjernice koje je dao Izvršni odbor;
(d) na sjednicama Generalne konferencije UNESCO-a, NVO partneri se također mogu obratiti komisijama, odborima i pomoćnim tijelima, kao i na plenarnoj sjednici, u skladu sa člankom IV, stavkom 14, Ustava, i u skladu sa odredbama Poslovnika Generalne konferencije (vidi odjeljak
VI).
VIII. Financijski aranžmani za suradnju
UNESCO može davati financijske doprinose nevladinim organizacijama koje će po svoj prilici dati posebice učinkovit doprinos provedbi njegovog programa. Nevladine organizacije mogu davati financijske doprinose UNESCO-u za provedbu njegovog programa.
1. Opća načela
Financijski doprinosi koje UNESCO odobrava nevladinim organizacijama se, po potrebi, uređuju sljedećim načelima:
(a) doprinosi se odobravaju u skladu sa relevantnim pravilima koja su trenutno na snazi;
(b) doprinosi se odobravaju za programe i aktivnosti koji imaju utjecaj na prioritete UNESCO-a ili predstavljaju koristan dodatak programima i aktivnostima UNESCO-a;
(c) ni pod kojim okolnostima ne predstavljaju trajnu obvezu na strani
UNESCO-a;
(d) odobravaju se isključivo u svrhu dopune prihoda koji organizacija korisnika dobija iz drugih izvora;
(e) organizacija koja prima financijski doprinos pravi odgovarajuće aranžmane za redovitu evaluaciju aktivnosti koje se na taj način financiraju i za dostavljanje izvješća o provedbi tih aktivnosti.
2. Praktični aranžmani
Postoje tri vrste financijskih doprinosa: (a) doprinosi za provedbu okvirnog sporazuma, (b) ostali ugovori za provedbu UNESCO-ovog programa, i (c) doprinosi u okviru Participacijskog programa.
A. Doprinosi za provedbu okvirnog sporazuma[1]
Organizacije koje uživaju status suradnika pri UNESCO-u i sa kojima je generalni direktor zaključio okvirni sporazum mogu primati financijske doprinose ili za provedbu aktivnosti uvrštenih u UNESCO-ov program, ili za financiranje svojih inicijativa koje dopunjuju inicijative UNESCO-a. Dodjela takvih doprinosa podliježe sljedećim uvjetima:
(a) financijski doprinos mora biti uvršten u posebnu rezoluciju Generalne konferencije u odnosu na Nacrt programa i proračun UNESCO-a. Kada ih odobri Generalna konferencija, gore navedene aktivnosti i odgovarajući financijski doprinos predstavljaju predmet razmjene pisama između strana;
(b) organizacija korisnika mora dostaviti UNESCO-u analitičko izvješće sa detaljnim financijskim izvješćem u pogledu doprinosa UNESCO-a za provedbu okvirnog sporazuma, kao i kvalitativno izvješće o ostvarenom rezultatu. Isplata financijskih priloga za daljnju suradnju podliježe UNESCO-ovom prihvatanju izvješća o aktivnostima koje se provodene u prethodnom razdoblju.
B. Drugi ugovori za provedbu programa UNESCO-a
Kadgod generalni direktor smatra da je to potrebno za pravilnu provedbu programa UNESCO-a, on/ona može zaključiti ugovor sa nevladinim organizacijama za provedbu aktivnosti koje čine dio programa kojeg je usvojila Generalna konferencija. Takvi ugovori se također mogu zaključiti sa organizacijama iz odjeljka VIII.2.A iznad.
C. Financijski doprinosi u okviru Participacijskog programa
NVO partneri UNESCO-a mogu podnositi zahtjeve za finansijske doprinose u okviru Participacijskog programa u skladu sa relevantnom rezolucijom o Programu i proračunu (C/5). Odgovarajući financijski doprinosi su predmet rezolucije Generalne konferencije kojom se uređuje Participacijski program.
IX. Korištenje UNESCO-ovog imena, logotipa i pokroviteljstva
Pokroviteljstvo i korištenje imena, kratice i logotipa UNESCO-a za određene ili posebne događaje/aktivnosti može se odobriti bilo kojo nevladinoj organizaciji u skladu sa Direktivama koje se odnose na uporabu imena, kratice, logotipa i internet domena UNESCO-a koje je usvojila Generalna konferencija i koji su trenutno na snazi.
X. Periodično preispitivanje partnerstva
1. Generalni direktor u svojim periodičnim izvješćima za upravna tijela, a posebice o provedbi programa koji je usvojila Generalna konferencija, pruža informacije o glavnim aspektima suradnje između UNESCO-a i NVO partnera.
2. Svake četiri godine generalni direktor na Generalnoj konferenciji predstavlja izvješće o promjenama koje su se desile na listi NVO partnera i o pomoći koju su pružile UNESCO-u u svom radu, zajedno sa evaluacijom rezultata. Ovo izvješće, posebice, sadrži spisak organizacija čiji je nedostatak suradnje rezultirao automatskim raskidom njihovog partnerstva sa UNESCO-om, u skladu sa ovim direktivama.
XI. Kolektivna suradnja sa NVO partnerima
1. Međunarodna konferencija o nevladinim organizacijama
1.1 NVO partneri UNESCO-a prema ovim direktivama (u konsultativnom statusu ili statusu suradnika) održavaju konferenciju svake dvije godine radi preispitivanja stanja suradnje sa UNESCO-om, provode kolektivne konsultacije o glavnim linijama UNESCO-ovog programa, i omogućavaju suradnju između organizacija koje imaju zajedničke interese. Ovaj globalni forum posebice omogućuje generalnom direktoru da prikupi savjete i sugestije iz nevladinih organizacija koje su partneri UNESCO-a u prioritetnim područjima njegovog programa, a posebice u vezi preliminarnih prijedloga generalnog direktora o Nacrtu programa i proračunu UNESCO-a, uključujući i smjernice koje daje Izvršni odbor (vidi odjeljak VII).
1.2 Međunarodna konferencija nevladinih organizacija bira predsjedatelja u skladu sa postupcima utvrđenim njenim poslovnikom. Ona također bira Odbor za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO kojeg čini 10 NVO partnera (četiri sa statusom suradnika i šest sa konsultativnim statusom). Sve regije, prema definiciji UNESCO-a, zastupa najmanje jedan NVO partner koji ima svoje sjedište u toj regiji. Predsedatelj Međunarodne konferencije je također predsjedavajući Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO, a bira se na neobnovljiv dvogodišnji mandat.
2. Odbor za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO
2.1 Uloga Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO između sastanaka Međunarodne konferencije nevladinih organizacija je da: (a) zastupa interese svih NVO partnera u pogledu UNESCO-a;
(b) poduzima sve potrebne korake kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i efikasnost partnerstva između zajednice NVO partnera i UNESCO-a;
(c) osigura odgovarajuću razmjenu informacija sa nevladinom zajednicom koju predstavlja i, s tim u vezi, promovira konsultacije među nevladinim organizacijama na svim nivoima;
(d) provodi rezolucije koje je usvojila Međunarodna konferencija nevladinih organizacija i priprema, u dogovoru sa generalnim direktorom, sljedeću sjednicu Međunarodne konferencije, uključujući i pripreme za prvu sjednicu Međunarodne konferencije i njen nacrt poslovnika;
(e) osigura da UNESCO reflektuje mišljenja nevladinih organizacija koja se donose kolektivno u pripremi svog nacrta programa;
(f) doprinosi pripremama za rasprave Odbora o nevladinim partnerima koji djeluje pri Izvršnom Odboru, posebno promovisanjem, u mjeri u kojoj je to moguće, sudjelovanja velikog broja nevladinih organizacija;
(g) organizuje, u dogovoru sa Tajništvom UNESCO-a, NVO Forum o prioritetnim pitanjima UNESCO-a dva puta godišnje.
2.2 Tajništvo UNESCO-a osigurava Odboru za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO finansijski doprinos, čija visina se utvrđuje na početku svakog dvogodišnjeg razdoblja u plana rada dotične službe Tajništva. Ovaj doprinos dopunjava vlastite sredstva Odbora za zajedničko djelovanje.
2.3 Prostorije i objekti Tajništva potrebni za sastanke Međunarodne konferencije i za rad Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO, u mjeri u kojoj je to moguće, obezbjeđuje generalni direktor besplatno. Tehničke službe UNESCO-a će na odgovarajući način omogućiti sastanke Odbora za zajedničko djelovanje NVO-UNESCO uspostavom videokonferencija.
3. Kolektivne konzultacije o pojedinim temama
Tajništvo sa specijaliziranim nevladinim organizacijama može organizirati kolektivne konzultacije o pojedinim temama, kako bi se osigurao njihov doprinos izradi i provedbi pojedinih prioritetnih programa UNESCO-a.
XII. Prijelazne mjere
1. Izvršni odbor će na svojoj 189. sjednici biti obavješten o odlukama koje je donio generalni direktor a koje spadaju u njenu nadležnost, i bit će obavješten o pitanjima iz njegove vlastite nadležnosti prema ovim direktivama radi donošenja odluka. Nevladine organizacije se shodno tomu obavještavaju o donešenim odlukama koje se njih tiču.
2. Sporazumi ili razmjene pisama o općoj suradnji između UNESCO-a i nevladinih organizacija, izuzev onih koje uživaju status suradnika završavaju se 31. prosinca 2012. godine nakon UNESCO-ovog obavještenja.
3. Praktični aranžmani za financijske doprinose predviđene u odjeljku VIII.2.A stupaju na snagu nakon 37. sjednice Generalne konferencije.
[1] Takvi okvirni aranžmani se zaključuju prema standardnom modelu.