Sektor za prirodne znanosti doprinosi misiji UNESCO-a koristeći znanost s ciljem izgradnje mira, iskorjenjivanja siromaštva i promocije održivog razvoja.

UNESCO putem sektora prirodnih znanosti:

  • promovira znanost;
  • djeluje kao platforma za razmjenu ideja i postavljanje standarda;
  • promovira dijalog između znanstvenika i kreatora politike, i
  • djeluje kao katalizator za inovativne inicijative u području znanosti širom svijeta, posebice u Africi.

Izdvojene teme u okviru ovog područja su: održivi razvoj, osnovne i tehničke znanosti, ekologija, odnos između razvoja i očuvanja životne sredine i područje voda i njihovih pridruženih ekosustav. Jedan od značajnijih programa koji se provodi u ovom području je Međunarodni hidrološki program (IHP) čiji je osnovni cilj da se ugroženost vodnih resursa svede na najmanju moguću mjeru, uzimajući pri tom u obzir društvene izazove i interakcije, uz kreiranje odgovarajućih pristupa održivom upravljanju vodama.

U okviru srednjoročne strategije UNESCO-a za razdoblje 2008-2013 (Dokument 34 C/4) kao sveobuhvatni ciljevi za područje prirodnih znanosti navedeni su:

  • Usavršavanje znanstvenog znanja za korist životne sredine i upravljanja prirodnim resursima;
  • Unapređenje politike i izgradnje kapaciteta u području znanosti, tehnologije i inovacija;
  • Doprinos pripremljenosti za prirodne katastrofe i ublažavanje njihovih posljedica.

Provođenje aktivnosti sektora prirodnih znanosti u okviru konteksta UNESCO-vog strateškog planiranja kao i rukovođenje koje se zasniva na rezultatima grupisani su u četiri glavne linije akcija:

  • povećanje primjene znanosti putem integrirane politike znanosti, tehnologije i inovacija;
  • jačanje znanstvenog obrazovanja i izgradnje kapaciteta u znanostima;
  • promoviranje održivog upravljanja i očuvanja slatkovodnih, zemaljskih resursa i biodiverziteta, kao i otpornosti na katastrofe;
  • poboljšanje upravljanja i jačanje međudržavne suradnje za upravljanje i zaštitu oceana i priobalne zone.

Sektor prirodnih znanosti vodi UNESCO-ov interdisciplinarni rad u sljedećim područjima: aktivnost UNESCO-a na rješavanju problema u vezi sa klimatskim promjena; znanstvenog obrazovanja; i doprinosa implementaciji Mauricijus strategije za održivi razvoj malih ostrvskih zemalja u razvoju.

Glavni programi u prirodnim znanostima su:

  • Znanosti o vodama
  • Ekološke znanosti
  • Znanosti o oceanu
  • Osnovne (fundamentalne) znanosti
  • Politika znanosti i tehnologije
  • Održivi život u malim ostrvskim zemljama u razvoju
  • Sustavi lokalnih i domorodačkih znanja
  • Klimatske promjene
  • Obnovljiva energija
  • Inženjering
  • Smanjene broja prirodnih katastrofa.

Od svog osnivanja 1945. godine, UNESCO je djelovao kao katalizator za formiranje mnogih znanstvenih udruga i tijela, kao što su Program Čovjek i biosfera (MaB) i Međunarodni Hidrološki program (IHP), koji su pokrenuti u prvim decenijama rada UNESCO.

Sektor za prirodne znanosti provodi velike međunarodne programe u sljedećim područjima: slatkovodni svijet, marine, ekološke znanosti, znanosti o Zemlji i osnovne znanosti. Naglasak se daje zemljama u razvoju, kao i na prirodne katastrofe i njihovu prevenciju. Programi su dizajnirani da odgovore na klimatske promjene, rodnu ravnopravnosti, održivi razvoj i iskorenjivanje siromaštva, posebice u malim ostrvskim zemljama u razvoju.

Sektor prirodnih znanosti, sa osobljem od oko 200 ljudi u UNESCO-u i uredima na terenu, na čelu sa pomoćnikom generalne ravnateljice g-đom Grethen Kalonji, provodi aktivnosti širom svijeta. Postoji pet regionalnih ureda za znanost UNESCO-a:

  • Najrobi (Afrika);
  • Džakarta (Azija i Pacifik);
  • Venecija (Evropa i Sjeverna Amerika);
  • Kairo (arapske države) i
  • Montevideo (Latinska Amerika i Karibi).

Centralni značaj u aktivnostima sektora za prirodne znanosti imaju Međunarodni znanstveni programi:

  • Međunarodni hidrološki program (IHP);
  • Međuvladino povjerenstvo za oceanografiju (MOK);
  • Program Čovjek i biosfera (MAB);
  • Međunarodni program u području znanosti o Zemlji (IGCP);
  • Međunarodni program osnovnih znanosti (IBSP).

Sektor prirodnih znanosti također provodi svoje programe kroz:

  • UNESCO-IHE Institut za vode, u Delftu, Holandija;
  • “Abdus Salam” Međunarodni centar za teorijsku fiziku (ICTP), u Trstu, Italija;
  • Zavod za statistiku UNESCO, u Montrealu, Kanada i
  • mrežu povezanih središta u području voda, obnovljivih izvora energije, znanstvene politike, biotehnologije i znanosti o Zemlji.

Link za UNESCO Prirodne znanosti .

Osnovna pitanja kojima se bavi ovo područje su pitanja društvenih promjena, multikulturalizma, urbanih problema, etike u znanosti i tehnologiji, bioetike, filozofije, ljudskog genoma, te promoviranja ljudskih prava, demokratskih načela i tolerancije. UNESCO smatra da se znanstveni i tehnološki napredak mora postaviti u kontekstu etičke refleksije prema kulturnom, pravnom, filozofskom i religijskom naslјeđu različitih ljudskih zajednica. U području bioetike UNESCO se bavi postavljanjem standarda, izradom pravnih instrumenata, savjetovanjem vlada i koordinacijom međuvladinih organizacija.

Provođenje aktivnosti sektora kulture u okviru konteksta UNESCO-vog strateškog planiranja kao i rukovođenje koje se zasniva na rezultatima grupisani su u dvije glavne linije akcije:

  • Odgovor na ključne globalne društvene izazove,
  • Bavljenje globalno najznačajnijim etičkim pitanjima.

Glavne teme koje pokriva Sektor za društvene i humanističke nauke:

  • Etika u znanosti i tehnologiji (etika, bioetika, znanost i tehnologija): Osnovna funkcija UNESCO-a u ovom području je kreiranje Laboratorije ideja – bavljenje gorućim etičkim izazovima stvaranjem intelektualnog foruma za multidisciplinarnu, pluralističku i multikulturalnu refleksiju po pitanju etike u znanosti. Ovim pitanjem se bave i dva međunarodna odbora:
    • Međunarodni bioetički odbor (IBC)
    • Međuvladin bioetički odbor (IGBC)
  • Ljudska prava: Rad UNESCO-a u okviru ove teme je fokusiran na poticanje istraživanja i širenje informacija o stanju ljudskih prava, promoviranje obrazovanja o ljudskim pravima, borba protiv svih vidova diskriminacije, poticanje suradnje između pojedinaca i stvaranje mreža, promoviranje demokracije i istraživanje novih formi nasilja. Od aktivnosti u ovom području izdvajamo posebice sljedeće teme:
    • borba protiv diskriminacije, posebno borba protiv diskriminacije oboljelih od HIV/AIDS i kampanje usmjerene na mlade,
    • promoviranje rodne jednakosti,
    • filozofija: UNESCO je od svog osnivanja blisko povezan sa filozofijom u smislu kritičkog propitivanja stvarnosti. UNESCO je i nastao u procesu promišljanja mogućnosti izgradnje trajnog mira, te u tom smislu predstavlja institucionalni odgovor na filozofska pitanja. Osnovne aktivnost u okviru ove teme se realiziraju obilježavanjem Svjetskog dana filozofije, izgradnjom mreže žena filozofa, i pitanjima kao što su filozofski dijalog i predavanje filozofije.
    • demokracija: UNESCO ima ključnu ulogu u promoviraju demokratskih vrijednosti i principa. Ustav UNESCO-a se poziva na demokratske ideale pravde, slobode, jednakosti i solidarnosti, i ova tri principa uzima kao osnov za proces izgradnje mira. Ostvarenje demokratskih ideala je stoga jedna od ključnih aktivnosti UNESCO-a.
  • Društvene transformacije: MOST program se bavi promocijom istraživanja u području društvenih znanosti. Fokus ovog programa je povezivanje istraživanja sa politikama i praksom. Program promovira izradu politika koja se bazira na dokazima, kako na nacionalnom tako i na regionalnoj i međunarodnoj razini. Pored toga, u okviru ove teme UNESCO realizuje brojne aktivnosti u području međunarodnih migracija, urbanog razvoja, mladih i nacionalnih istraživačkih sustava.
  • Sport: Osnovne aktivnosti u području sporta se odvijaju u okviru tema tjelesni odgoj i anti-doping. Od tema izdvajamo: kvaliteta tjelesnog odgoja, tradicionalni sportovi i igre, žene u sportu, edukacija i izrada promotivnih materijala za područje anti-dopinga, itd. Putem Fonda za eliminaciju dopinga u sportu pruža se financijska potpora državama članicama u razvoju efikasnih anti-doping programa, u skladu sa Međunarodnom konvencijom za borbu protiv dopinga u sportu.

U okviru Sektora za društvene i humanističke znanosti se vode i dvije baze podataka:

U području društvenih i humanističkih znanosti UNESCO dodijeljuje i brojne nagrade za različita postignuća: Aviccena nagradu za etiku u znanosti, UNESCO – Bilbao nagradu za promociju ljudskih prava, UNESCO – Jose Marti nagradu, UNESCO – Simon Bolivar nagradu, UNESCO – Juan Bosch nagradu za promoviranje istraživanja u oblasti društvenih znanosti u Latinskoj Americi i Karibima, UNESCO – Mandajeet Sing nagradu za promociju tolerancije i nenasilja, UNESCO nagradu za obrazovanje o miru.

Link za UNESCO Društvene i humanističke znanosti .