Komitet
za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio prašumu Јanj kod Šipova prirodnim dobrom
od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske
bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope“
Komitet za
svjetsku baštinu UNESCO-a , u okviru svog 44. zasjedanja, danas je donio odluku
kojom je
prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u
okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske
bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope“.
Prirodno dobro od svjetskog značaja „Iskonske bukove
šume Karpata i drugih regiona Evrope“
proširene su sa lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne
i kulturne baštine i to s lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske,
Švicarske i Bosne i Hercegovine. Među 15
novih zaštićenih područja u okviru ove serijske nominacije nalazi se i prašuma
Janj kod Šipova.
Uvrštavanjem prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske baštine upisano je
prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na ovu prestižnu Listu svjetske baštine.
Prašuma Јanj je strogi prirodni rezervat, površine od
295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno
iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost. Prašumu čine stabla bukve,
jele, javora, brijesta, jasena i smreke.
Lokalitet svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske bukove
šume Karpata i drugih regiona Evrope“,
trenutno je najveće serijsko dobro Svjetske baštine. Sa 94 lokaliteta u 18
zemalja, jedino je mjesto svjetske baštine u svijetu koje povezuje toliko
komponenata. Obuhvata područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bosni i
Hercegovini, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj
Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švicarskoj i
Ukrajini. To zahtijeva prekograničnu saradnju i oslikava bliski odnos bukove
šume s evropskom kulturom.
Sve je počelo
2007. godine sa „Praiskonskim bukovim šumama Karpata“, deset područja u
Slovačkoj i Ukrajini - što je prekogranična svjetska baština od samog početka.
Upisom „Drevnih bukovih šuma Njemačke“ na Listu svjetske baštine 2011. godine
prošireno je za pet sastavnih dijelova. 2017. godine dodate su 63 dodatne
oblasti iz deset zemalja. Današnjom odlukom prošireno je za još 15 lokaliteta
iz 6 zemalja.
Bukove šume su sjenovite i ljeti izgledaju mračno, a
mogu se čak činiti i siromašnima vrstama u poređenju sa nekim mješovitim
listopadnim šumama. To se, međutim, sigurno ne odnosi na bukovu šumu u njenom
prirodnom stanju. Bukove šume sa visokim udjelom starog rasta i stajaćeg i
ležećeg mrtvog drveta pružaju idealno stanište mnogim vrstama flore i faune.
Procjenjuje se da u bukovim šumama ima do 10 000 vrsta životinja.
Stoga je to
svjetska baština sa budućnošću. Vrhunsko remek-djelo bez granica.
Više informacija: Internetska stranica: Evropean Beech Forests - Home page; YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=RKvCuQyatbk&t=164s
Uvrštavanjem
prašume Јanj na UNESCO Listu svjetske
baštine, u okviru proširenja
lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a „Iskonske bukove šume Karpata i drugih
regiona Evrope“, na ovoj prestižnoj Listi svjetske baštine
našlo se još jedno dobro iz Bosne i Hercegovine, pored do sada upisanih dobara:
Područja Starog mosta Starog grada Mostara; Mosta
Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika.